preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
e-Dnevnik
 

BOŽIĆNO DRVCE

Bez njega Božić nam je nezamisliv, za kršćanske obitelji u cijelom svijetu ono je simbol božićnog vremena i betlehemskog događaja. Bilo kakav oblik imalo, bilo prirodno ili napravljeno čovjekovom rukom, bez obzira kako je ukrašeno, božićno drvce je božićno drvce! Izravno nas povezuje s prirodom od koje su prva drvca i stigla, s našim precima koji su na isti način uživali u njima i sa svim ljudima koji diljem svijeta danas upiru pogled u isti prizor, a povezuje nas i s budućim generacijama koje će pomno gledati u isto čudo koje se zove božićno drvce.


 

 

BOŽIĆNO DRVCE KROZ POVJEST EGIPĆANA I RIMLJANA

Mnogo prije nego što je postalo dio Božića drvo je bilo simbol nade i radosti. U drevnim poganskim religijama drvo je igralo važnu ulogu. Egipćani su čuvali i obožavali zimzeleno drveće. Kad bi došao zimski solsticij (najdulja noć u godini), oni bi u svoje domove unijeli zelene palmine grane koje su simbolizirale pobjedu života nad smrću.

 

Stari su Rimljani slavili zimski solsticij proslavom zvanom ”Saturnalia” u čast Saturna, boga poljodjelstva. Narod je ukrašavao drveće nakitom i svijećama. Ukrašavali su kuće zelenim grančicama, svjetlima i izmjenjivali poklone. Davali su novčiće za napredak, kolačiće za sreću i svjetiljke da bi nekome osvijetlili životni put.

 

 

BOŽIĆNO DRVCE U VIKINGA

 

U mnogim poganskim religijama vjerovalo se da je drveće dom bogova i duhova. Za Vikinge sjeverne Europe zimzelen je bio podsjetnik da završava zimska tama i hladnoća i da će se uskoro vratiti proljeće. Prije mnogo stoljeća su druidi, svećenici u Velikoj Britaniji i Francuskoj, koristili zimzelen za vrijeme misterioznih rituala zimskog solsticija. Koristili su zeleniku i imelu kao simbole vječnog života i stavljali grančice zimzelena iznad vrata da otjeraju zle duhove.
Ukrašavali su i hrastove voćem i svijećama u znak štovanja bogova žetve i svjetla. U srednjem su vijeku Nijemci i Skandinavci unosili zimzeleno drveće u kuće ili pred kućna vrata da očituju svoju nadu u skoro proljeće.


LEGENDA O POČETCIMA UKRAŠAVANJA BOŽIĆNOG DRVCA

Nitko ne zna točno kako je ustanovljen običaj ukrašavanja božićnog drvca, ali ga obavija više legendi. Jedna legenda govori o sv. Bonifaciju, engleskom redovniku koji je organizirao kršćansku Crkvu u Francuskoj i Njemačkoj. Jednoga je dana na svom putovanju naišao na skupinu pogana. Oni su se skupili oko velikog hrasta da bi žrtvovali dijete bogu Thoru. Svetac je zaustavio žrtvovanje i spasio djetetu život, a drvo je jednim udarcem šake sravnio sa zemljom. Na mjestu drveta nikla je mala jela. Svetac je rekao poganima da je tanana jela drvo života i predstavlja vječni Kristov život.

 

BOŽIĆNO DRVCE U POVIJESTI NJEMAČKE

U 16. stoljeću je tradicija božićnog drvca najprije postala popularna u Njemačkoj. Kršćani bi okićeno drveće donijeli u svoje domove. U područjima gdje je drvo bilo rijetko, obitelji bi gradile male drvene piramide umjesto svježih drvaca , ukrašene zimzelenim grančicama i svijećama. Uskoro je božićno drvce postalo popularno i u drugim europskim državama.

 

BOŽIĆNO DRVCE KROZ OČI ENGLESKE POVIJESTI


Sredinom 19. stoljeća njemački je princ Albert, suprug engleske kraljice Viktorije, popularizirao božićno drvce u Engleskoj. Godine 1841. kraljevski je par ukrasio prvo englesko božićno drvce u dvorcu Windsor svijećama, raznim slatkišima, voćem i kolačima.

Kako je drvce postajalo moderno, u Engleskoj su bogate obitelji koristile sve vrste ekstravagantnih predmeta kao ukrase. Charles Dickens je opisao englesko drvce koje je bilo okićeno lutkama, minijaturnim namještajem, sićušnim glazbenim instrumentima, nakitom za odjeću, igračkama i mačevima, voćem i slatkišima. Božićna su se drvca iz Engleske širila u druge dijelove britanskog carstva, prije svega u Kanadu.

 

ZEČETCI KOMERCIJALIZACIJE BOŽIĆNOG DRVCA

 

Komercijalno tržište božićnih drvca rodilo se 1851. kada je farmer Mark Carr iz Catskilla dotjerao u New York dvoje sanke koje su vukli volovi, pune zimzelenog drveća i to sve prodao. Uskoro su se pojavile i farme božićnih drvaca. Uzgajana su drvca bila na većoj cijeni zbog svoga simetričnog oblika.

 


Sredinom 20. stoljeća počela su se pojavljivati umjetna božićna drvca. Neka su čak napravljena tako da simuliraju određene vrste kao što su apalačanska jela ili masivni bor. Istodobno su se počela praviti umjetna drvca koja nisu imitirala pravo drveće jer se željelo stvoriti uvijek nešto novo. Dobar primjer za to su drvca od aluminija što svjetluca srebrnastim ili obojenim svjetlom.

 

Izvor: http://www.osijek-online.com/vijesti/clanak1015-0-0930

 

 

 

 

 

ŠEST STVARI KOJE NAM JE ODUZEO INTERNET

 

Puno nam je dao, ali nam je neke stvari i nepovratno uzeo ili zauvijek promijenio. Većina nas ne može zamisliti život bez interneta koji omogućuje pogled u svijet iz vlastite kuće, druženje, otkrivanje novih znanja i još puno toga. No, postoje i stvari koje je internet (zauvijek) uništio ili barem značajno promijenio.

1. Enciklopedije

Do prije nekoliko godina su enciklopedije bile najvažniji izvor relevantnog znanja za ljude. Knjige u kojima su sažeta sva znanja bile su prave male biblije koje danas uglavnom skupljaju prašinu na policama.

2. Savršene bivše simpatije

Bili sami ili u "vezi", svatko se ponekad prepušta nostalgiji i prisjeća lijepih trenutaka s bivšom simpatijom. U mislima bivše ljubavi redovito izgledaju gotovo savršeno, ali nam Facebook danas otkriva više nego što želimo znati i tako ubija dio te nostalgičarske čarolije.

3. Rasprave oko činjenica

Nekad smo znali satima u društvu raspravljati o tome tko je u pravu kad je riječ o određenim povijesnim, tehničkim, sportskim i drugim činjenicama. Danas uz nekoliko klikova možemo ustanoviti pravu istinu pa zanimljive rasprave jednostavno odumiru.

4. Preslušavanje glazbenih albuma

Dok smo s nestrpljenjem iščekivali izdavanje nekog albuma da bi ga potom preslušali od prve do zadnje pjesme, danas odmah s interneta skidamo one koje su nam najzanimljivije. U proteklih 10 godina je prodaja albuma pala za 55%, ali se istovremeno povećala online prodaja pojedinih pjesama.

5. Pravopis

Neobrazovani novinari i opušteni blogeri pridonijeli su zabrinjavajućem padu pismenosti na internetu. Kada tome dodamo kratke SMS poruke i tweetove postaje jasno koliko pravopis pati u današnje vrijeme.

6. Težak put do slave

Nekad ste morali stvarno dobro izgledati i imati određeni talent da dospijete na televiziju. Danas možete postati "slavni" preko noći - nikad nije bilo toliko jednostavno pridobiti pažnju medija.



Izvor: http://metro-portal.hr/vijesti/fun/6-stvari-koje-je-internet-ubio#news_view
 
 
 
 
 
 

Rječnik stranih riječi:


Austrija - žena koja se čudi strijama
aerobik - bik koji leti
barakuda - izgubljena Zagorka
bezbolan - zabranjeno govoriti bosanskim naglaskom
bosti - imenovanje šefa
Burundi - žedni Zagorac
čizmica- mala mačka koja jede sir
donacija - sjediti u društvu nacista
gorila - Los Angeles u plamenu
herpes - gospodin pas
Kabul - Dalmatinac koji liči na bika
kajdanke - Zagorac koji ne razumije njemački
karanfil - ljubitelj Gorana Karana
katran - mačka u bijegu
kreten- skupina od deset žaba
licemjeri - estetski kirurzi
Meksiko - reći nekome da je mekušac
Nagasaki - egzibicionistica po imenu Saki
nebuloze - razočarani Zagorac
nemati - otac
obala - la i la
pesimističan - tajanstveni zagorski pas
petak - ak ak ak ak ak
pigment - svinja s okusom mentola
poniženi - darovati supruzi malog konja
repatica - ptica koja pjeva Eminema
romantičar - pripadnik romskog naroda koji proučava antiku
rotkvica - crvena patkica
Somalija - tisuću lisica
transparent - firma za prijevoz roditelja
ustanova - plastična operacija usana


Priloženi dokumenti:
Arapski brojevi.pps.ppt


Mala školska prognoza

TEMPERATURA: 

ujutro:  

tijekom dana:  

VJETAR:  

VLAGA:  

PADALINE:  

TLAK ZRAKA:  


Informacije za roditelje


Vremenik dopunske i dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti u šk.god. 2019./2020.




Kalendar
« Prosinac 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 12. 2012.

Ukupno: 940335
Ovaj mjesec: 16
Danas: 16




preskoči na navigaciju