Vratimo se u godinu 1870. kada je vrijedni doktor E. von Wolf istraživao količinu željeza u povrću. Uslijed težine toga posla, doktor se umorio i potkrala mu se mala pogreška. Kod brojke koja je označavala količinu željeza u špinatu, pomaknuo je decimalni zarez za jedno mjesto udesno, što je špinatu dalo deset puta više željeza, nego što ga ima u stvarnosti. Umjesto 2.5 mg, on je napisao 25 mg.

Kasnija su istraživanja pokazala da špinat ima približno jednaku količinu željeza kao i ostalo zeleno povrće. Pogreška je otkrivena godine 1937. kad su znanstvenici ponovno mjerili količinu željeza u povrću. Otkriće je javnosti objavljeno tek 1981. godine u britanskom medicinskom časopisu. Razlog tolikom čekanju na objavu rezultata vjerojatno je bila činjenica da je u razdoblju od 1931. do 1936. potrošnja špinata porasla za punih 33%. Da bi zaštitili industriju, koja je od toga imala veliki profit, odlučili su se na neobjavljivanje stvarnih rezultata.

            Špinat je zdrav, u njemu ima mnogo C vitamina, A vitamina i bogat je folnom kiselinom koja je veoma važna za trudnice, ali sljedeći puta kada vam roditelji nametnu špinat kao izvor veeelike količine željeza, pokušajte im objasniti da ima i drugog povrća koje je isto tako zdravo, a možda i ukusnije od špinata.

Emilija Vrban, 6.d

Voditeljica novinarske grupe: Martina Jug